U kolovozu je došlo do porasta volatilnosti na dioničkim i obvezničkim tržištima, koji je uz izraženije minuse u prvoj polovici mjeseca, a zatim djelomičnim oporavkom i stabilizacijom prema kraju mjeseca, u konačnici rezultirao negativnim prinosima. Jedan od glavnih uzroka volatilnosti bilo je neočekivano snižavanje kreditnog rejtinga SAD-a s najviše razine AAA na AA+ od strane agencije Fitch Ratings 5. kolovoza, prvo takvo snižavanje nakon 2011. godine. Fitch je istaknuo rast zaduženosti SAD-a i eroziju upravljanja u odnosu na konkurente s usporedivim rejtingom kao glavne razloge. Tome su se pridodali najnoviji problemi u kineskom nekretninskom sektoru koji su usporili očekivani rast tamošnje ekonomije te ponovni rast prinosa na dugoročne državne obveznice. 
Makroekonomski podaci u SAD-u također su potvrdili bolje od očekivanja stanje ekonomije, zbog čega su investitori počeli procjenjivati vjerojatnost za zadržavanje povišenih kamatnih stopa dulje od prethodno očekivanog. S druge strane, makroekonomski podaci u Europi pokazali su usporavanje ekonomije te investitori nisu kaznili europske obveznice poput američkih, procjenjujući veću vjerojatnost za završetak restriktivne monetarne politike ECB-a. 

Svjetska dionička tržišta
Svjetska dionička tržišta u kolovozu su zabilježila neke od slabijih rezultata ove godine te su prinosi varirali u rasponu od više do manje negativnih ovisno o regiji ili pak industriji. Sukladno tome MSCI All Country World indeks u kolovozu je oslabio za 2,96%, dok na godišnjoj razini bilježi porast od 13,34%. Najslabiji prinosi na mjesečnoj razini ostvareni su na dioničkom tržištu regije Azija – Pacifik. Japanski dionički indeks Nikkei 225 na mjesečnoj je razini oslabio za 1,67% dok na YTD razini drži najbolji prinos kada su u pitanju najrelevantniji dionički indeksi razvijenih tržišta te on iznosi 25,00%. Vodeći kineski dionički indeks Shanghai Composite na mjesečnoj je razini oslabio za 5,20% te krajem kolovoza njegov YTD prinos iznosi 0,99%. Lokalni dionički indeks burze u Hong Kongu, Hang Seng, na mjesečnoj je razini oslabio za 8,45%, te on sada i na YTD razini bilježi negativan prinos od -7,07%. Vrlo slabe prinose u proteklom su tjednu bilježili i vodeći dionički indeksi zemalja članica Europske unije. Sukladno tome, europski blue – chip indeks Euro Stoxx 50 u kolovozu je oslabio za 3,90%, no na YTD razini i dalje bilježi lijep prinos od 13,27%. Njemački dionički indeks Dax na mjesečnoj je razini oslabio za 3,04% dok na YTD razini bilježi prinos od 14,53%. Francuski dionički indeks CAC 40 na mjesečnoj je razini oslabio za 2,42% te krajem kolovoza bilježi YTD prinos od 13,02%. Talijanski dionički indeks FTSEMIB na mjesečnoj je razini oslabio za 2,74%, no kada je u pitanju YTD razina, on bilježi najbolji prinos među dioničkim indeksima zapadnih europskih zemalja te on iznosi 21,62%. Znatno bolje no i dalje negativne prinose u kolovozu su ostvarili vodeći dionički indeksi Sjedinjenih Američkih Država. S&P 500 indeks na mjesečnoj je razini oslabio za 1,77% te na zadnji radni dan u kolovozu bilježi YTD prinos od vrlo lijepih 17,40%. Dow Jones indeks na mjesečnoj je razini oslabio za 2,36% dok na YTD razini on bilježi znatno konzervativniji prinos S&P 500 indeksa te on iznosi 4,75%. Kao i u velikoj većini ostalih mjeseci 2023. godine, neke od najboljih prinosa u kolovozu ponovno su ostvarile tehnološke dionice. Ističu se NVIDIA Corporation sa prinosom od 5,62% na mjesečnoj razini (+237,72% YTD), Amazon INC sa prinosom od 3,24% na mjesečnoj razini (+64,30% YTD) te Alphabet INC sa prinosom od 2,60% na mjesečnoj razini (+54,34% YTD).

Domaće i regionalna dionička tržišta 
U kolovozu su regionalna dionička imala većinom pozitivne prinose, osim dioničkog tržišta u Sloveniji koje je zabilježilo gubitak. Tako su slovenske su dionice u kolovozu izgubile na vrijednosti, a lokalni je dionički indeks SBITOP oslabio za 7,72%. Pad je predvodila dionica Zavarovalnica Triglav d.d. koja je oslabila za 14,49%.
Najbolje regionalno dioničko tržište bilo je domaće dioničko tržište gdje je zagrebački dionički indeks CROBEX porastao za 1,76%. Od korporativnih vijesti izdvojili bi objavu Ericsson Nikola Tesla d.d. da je kompanija u prvom polugodištu 2023. zabilježila pad prihoda od 2% na godišnjoj razini. Dok je EBITDA-e kompanije zabilježila rast od 44,3%, te neto dobit od 12,2 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 34,3% na godišnjoj razini. Najveći cjenovni pomak, od dionica sastavnica CROBEX indeksa, zabilježila je dionica Podravka d.d. koja je tako samo u kolovozu ojačala za 22,27%. 
Tržište u Srbije je realiziralo dobitak, a lokalni dionički indeks BELEX15 je porastao za 1,22%.
Najmanji prinos realiziralo je tržište dionica u Rumunjskoj gdje je lokalni dionički indeks BET ojačao za 0,22%. Rumunjski proizvođač nafte i plina OMV Petrom (SNP RO), koji je ujedno i operater projekta „Neptun Deep“ u Crnom moru, najavio je potpisivanje ugovora s talijanskom kompanijom Saipem vrijednog 1,6 milijardi eura za daljnji razvoj projekta „Neptun Deep“. 

Obveznička tržišta
U kolovozu kao mjesecu korištenja godišnjih odmora niti jedna od dvije najznačajnije centralne banke, ni FED ni ECB  nisu održali redovite sastanke, nakon što su centralni bankari s obje strane Atlantika nastavili sa zaoštravanjem monetarne politike u srpnju podizanjem referentnih kamatnih stopa za 25 baznih bodova. Očekuje se da bi u rujnu moglo završiti dizanje kamatnih stopa od strane ECB-a. Od FED-a se također očekuje da će vrlo vjerojatno pauzirati na sljedećem sastanku 19. i 20. rujna te ostaviti mogućnost još jednog dizanja do kraja godine. S obzirom na nedostatak redovitih sjednica, fokus investitora bio je na Simpoziju centralnih bankara u Jackson Hole-u gdje su se očekivale nove smjernice vezano uz monetarnu politiku. Guverner američkog FED-a Jerome Powell, je održao umjeren govor, istaknuvši kako će FED nastaviti „oprezno“ na sljedećim sastancima u odlučivanju o još jednom dizanju kamatnih stopa ili pauziranju jer im snažna ekonomija i silazni trend inflacije to omogućuje te da će odluke ovisiti o makroekonomskim i ostalim podacima koji će pristizati. Također je još jednom potvrdio da je FED spreman nastaviti dizati kamatne stope i držati ih na povišenim razinama sve „dok ne budu sigurni da se inflacija održivo kreće prema dolje sukladno cilju FED-a“ (godišnja stopa inflacije od 2%). Obvezničko tržite u kolovozu obilježila je povišena razina volatilnosti. Desetogodišnje američke obveznice bilježe rast prinosa (pad cijena obveznica) s 3,96% na 4,11%, a dvogodišnje blagi rast s 4,86% na 4,87%. Istovremeno njemačke desetogodišnje obveznice bilježe blagi pad prinosa (rast cijena obveznica) s razine 2,49% na 2,47%, a dvogodišnje s 3,04% na 2,98%. Hrvatske desetogodišnje obveznice ostale su stabilne na razini od 3,80%, dok su dvogodišnje zabilježile rast prinosa s razine 3,60% na 3,76%.

Tržište novca
Tijekom kolovoza nije bilo zasjedanja ECB-a niti FED-a pa su i kamatne stope na domaćem tržištu za eure i dolare ostale nepromijenjene. ECB je na prethodnom zasjedanju u srpnju podignuo kamatnu stopu za 25 baznih bodova te je kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja bila 4,25%, a kamatna stopa na novčani depozit 3,75%. Referentna kamatna stopa na USD nalazi se trenutno u rasponu 5,25%-5,50%. U kolovozu je održana jedna aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija na rokove od 6 mjeseci i godinu dana. Interes na godinu dana bio je 533,95 mil EUR-a ali je Ministarstvo odlučilo ne prihvatiti niti jednu pristiglu ponudu te je tako stopa na godinu dana ostala na razini 3,50%. Na 6 mjeseci pristigle su ponude u iznosu 19,59 mil EUR te je upisano 12,5 mil EUR po nepromijenjenom prinosu od 3,20%. EUR/USD u kolovozu je zabilježio pad (slabljenje eura prema dolaru) za 1,4% na razinu 1,0843. U narednom razdoblju na domaćem tržištu očekujemo kamatne stopa na gotovo istim razinama kao i prinose na trezorske zapise.