Komentar tržišta - rujan 2017.
Informirajte se o događajima na tržištima kapitala i novca u proteklom mjesecu, te njihovom utjecaju na fondove pod upravljanjem PBZ Investa.
PBZ Novčani fond
PBZ Novčani fond je u rujnu ostvario rast od 0,011% upravljanjem ročnošću depozita, te diversifikacijom portfelja kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj uz ulaganja u trezorske zapise i obveznice Republike Hrvatske kratke duracije. Duracija PBZ Novčanog fonda je krajem mjeseca bila 0,15.
Prošli mjesec, kao i ranije, domaće novčano tržište karakteriziralo je mirno trgovanje uz slabu potražnju za kunama praćenu velikim viškom likvidnosti u sustavu (cca. 15 mlrd kuna) dok su tržišne kamatne stope nastavile svakodnevnu oscilaciju oko postojećih razina.
U rujnu nije bilo aukcije trezorskih zapisa. Na zadnjoj aukciji trezorskih zapisa održanoj u kolovozu kunski trezorski zapis zabilježio je najnižu razinu u povijesti (0,40%). Sljedeću aukciju možemo očekivati tek krajem listopada kada dospijeva 1,2 mlrd kunskih te 29 mln eura trezorskih zapisa s valutnom klauzulom. Na redovitim tjednim obrnutim aukcijama HNB-a nastavljena je skromna aktivnost, obzirom na visoku likvidnost u sustavu. U narednom mjesecu očekujemo zadržavanje kamatnih stopa na novčanom tržištu na izrazito niskim razinama.
PBZ Euro novčani fond
PBZ Euro novčani fond je u rujnu upravljao ročnošću depozita uz kontinuirane padajuće kamatne stope, te diversifikacijom portfelja kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj, uz ulaganja u trezorske zapise i obveznice Republike Hrvatske kratke duracije. Duracija PBZ Euro novčanog fonda je krajem mjeseca bila 0,11.
U rujnu nije bilo aukcije trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Sljedeću aukciju trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu možemo očekivati krajem listopada te stagnaciju prinosa na postojećoj razini od 0,01%.
Referentna kamatna stopa na euro i dalje je nepromijenjena (glavna stopa refinanciranja 0,00%, stopa depozita –0,40%, granična stopa kreditiranja 0,25%). Na sastanku u rujnu guverner ECB-a Draghi odgodio je odluku o detaljima kvantitativnog popuštanja za sjednicu u listopadu. U narednim tjednima očekujemo i dalje nastavak povijesno niskih kamatnih stopa na euro.
PBZ Dollar fond
PBZ Dollar fond je u rujnu ostvario rast uz prinos 1,25% (na godišnjoj razini) upravljanjem ročnošću depozita, te diversifikacijom portfelja kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj uz ulaganja u trezorske zapise Sjedinjenih Američkih Država. Duracija PBZ Dollar fonda je krajem mjeseca bila 0,02.
Na sjednici Središnje banke SAD, u rujnu, referentna kamatna stopa na dolar ostala je na istim razinama 1,00%-1,25%, a guvernerka Yellen donijela je odluku o smanjivanju bilance. Dobri makroekonomski pokazatelji te rastuća inflacija razlozi su sve izvjesnijeg podizanja kamatnjaka krajem godine. U narednim mjesecima očekujemo stagnaciju dolarskih kamatnih stopa.
Eurizon HR Short Term Bond fond
Eurizon HR Short Term Bond fond je u rujnu ostvario rast od 0,37%. Promet obvezničkog tržišta domaćim državnim obveznicama u sastavu CROBIS-a u rujnu je iznosio 1,34 mlrd HRK što je poboljšanje u odnosu na prethodni mjesec dok je većina prometa napravljena u prvoj polovici mjeseca. Rast cijena obveznica proteklih mjeseci i niski volumeni čini se da su utjecali na institucionalne investitore da primjenjuju strategiju držanja do dospijeća jer nema ponuda za prodaju nekih obveznica, a posebice obveznica u valutnoj klauzuli s dospijećem 2022. i 2024. Obveznički indeks Zagrebačke burze bio je u plusu tijekom rujna te su sve obveznice imale pozitivan mjesečni doprinos rastu fonda. Ostvareni prinos fonda dominantno je rezultat rasta cijene kunske obveznice s dospijećem 2021. godine te 2022. godine. Modificirana duracija fonda u rujnu iznosi 1,88 dok je udio slobodnih novčanih sredstava porastao na 12%.
Eurizon HR Bond fond
Eurizon HR Bond fond je u rujnu ostvario rast od 0,13%. Jedna od najznačajnijih svjetskih rejting agencija S&P, u rujnu je revidirala kreditni rejting RH ostavivši ga nepromijenjenim, na razini BB ali uz poboljšanje izgleda sa neutralnog na pozitivan, što ukazuje da bi potencijalno pri slijedećoj reviziji mogli podići rejting. Uz dobre makroekonomske pokazatelje i pozitivna očekivanja vezana uz poboljšanje kreditnog rejtinga dobru mjesečnu izvedbu imala su obveznička izdanja RH.
Hrvatske obveznice na međunarodnim tržištima nastavile su sa trendom rasta što se također očituje kroz smanjenje CDS-a Hrvatske (stopa osiguranja zaštite od neizvršenja plaćanja obveza Republike Hrvatske) na 107 bodova za petogodišnje trajanje, dok je na primjer Njemačka desetogodišnja obveznica izgubila na cijeni jer je zabilježen rast prinosa s 0,36% na 0,46%. Najdulje međunarodno eursko izdanje obveznica RH dospijeća 2027. godine poraslo je u cijeni na mjesečnoj razini za 0,50% uz trenutni prinos od 2,40%. Ostvareni obveznički prinos fonda ponajviše je rezultat pozitivnog doprinosa zbog rasta euro obveznica RH s dospijećem 2022. godine te domaće obveznice RH u kunama dospijeća 2026. Na slijedećem sastanku Europske Centralne Banke (ECB-a) krajem listopada tržište očekuje više detalja o očekivanom smanjenju otkupa obveznica od početka 2018. godine. Modificirana duracija fonda u rujnu iznosi 3,66 dok je udio slobodnih novčanih sredstava na 7,75%.
Eurizon HR Conservative 10 fond
Eurizon HR Conservative 10 fond je u rujnu ostvario rast od 0,52%, a obveznička komponenta fonda ostvarila je još jedan pozitivan doprinos ovaj mjesec. Time prinos u trećem tromjesečju iznosi 1,43% odnosno 4,07% u odnosu na početak godine.
Obveznički indeks Zagrebačke burze zabilježio je pozitivnu mjesečnu izvedbu. Ostvareni obveznički prinos ponajviše je rezultat pozitivnog doprinosa zbog rasta obveznica na srednjem dijelu krivulje: kunskih obveznica dospijeća 2022. godine te euro obveznica dospijeća iste godine. Modificirana duracija fonda u rujnu iznosi 3,41.
Dionička komponenta u Conservative 10 fondu ostvarila je pozitivan doprinos uslijed rasta DAX indeksa od 6,4% što predstavlja najveći mjesečni rast u ovoj godini. Izloženost fonda njemačkom dioničkom tržištu kretala se na razini od 6%. Najveći pozitivan doprinos u rujnu ostvarile su dionice iz automobilske industrije te dionice iz industrijskog sektora dok su dionice iz elektro-energetskog sektora ostvarile negativan doprinos.
Eurizon HR Flexible 30 fond
Eurizon HR Flexible 30 fond je u rujnu ostvario rast od 0,87% čime je nadoknadio gubitke iz prethodnih mjeseci. Tako prinos u trećem tromjesečju iznosi 0,66%, a u odnosu na kraj prošle godine prinos je 2,7%.
Pozitivan prinos u rujnu je u najvećoj mjeri rezultat rasta dioničke komponente dok je obveznička komponenta imala zanemariv utjecaj. Europska dionička tržišta nadmašila su rastom američko tržište (EuroStoxx 50 +5,07%, S&P 500 +1,93%) čemu treba dodati i pozitivan doprinos jačanja američkog dolara od nešto manje od jedan posto u odnosu na prethodni mjesec. Izloženost fonda europskom tržištu kretala se na razini od 10%, a američkom tržištu na razini od 12%.
Obveznička komponenta imala je zanemariv utjecaj jer je pozitivna izvedba korporativnih obveznica umanjena negativnom izvedbom državnih obveznica čije su cijene pale u proteklom mjesecu odnosno prinosi su porasli. Izloženost fonda svjetskom obvezničkom tržištu kretala se na razini od 50%, a domaćem na 20%.
Glavni utjecaji na kretanje cijena dionica i obveznica bili su nastavak objave pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, smirivanje tenzija između SAD-a i Sjeverne Koreje bar prema medijskim natpisima te odluke Europske Centralne Banke (ECB-a) i Središnje Banke SAD (FED-a). Dok ECB nije mijenjao monetarnu politiku, FED je najavio smanjenje količine obveznica u portfelju što je utjecalo na pad cijena odnosno porast prinosa kako američkih tako i europskih obveznica.
Eurizon HR Global fond
Eurizon HR Global fond je u rujnu ostvario rast vrijednosti udjela za 1,52% čime je nadoknadio gotovo sve gubitke u prethodnim mjesecima. Tako prinos od početka godine iznosi -0,44%, a prinos u trećem tromjesečju 1,30%. Pozitivan prinos najvećim dijelom je rezultat rasta dioničkih tržišta dok je obveznička komponenta također ostvarila pozitivan doprinos. Ostvareni obveznički prinos ponajviše je rezultat pozitivnog doprinosa zbog rasta domaće kunske obveznice dospijeća 2026. godine te euroobveznice s dospijećem 2022. godine. Modificirana duracija fonda u rujnu iznosi 2,06.
Svjetska dionička tržišta prošli su mjesec bila pozitivna (MSCI All Countries World index +1,77%) zahvaljujući rastu cijena europskih i japanskih dionica (MSCI Europe +3,81%, MSCI Japan +3,58%), a slijede ih dionice sjevernoameričkih tržišta (MSCI North America +2,0%). U Europi i SAD-u najveći pozitivan utjecaj ostvarili su financijski, energetski i industrijski sektor. Tržišta u razvoju zabilježila su negativan prinos u rujnu (MSCI Emerging Market -0,55%) no i dalje su vodeća po prinosu promatrajući od početka godine. Za razliku od prethodnih mjeseci, američki dolar je imao pozitivan utjecaj na prinos fonda nakon što je ojačao 0,8% u odnosu na euro. Pozitivan utjecaj dolazi i od jačanja britanske funte od preko 4% što je više nego nadoknadilo pad cijena britanskih dionica.
Glavni utjecaji na tržišta bili su nastavak objave pozitivnih gospodarskih pokazatelja koju ukazuju na umjeren rast rasprostranjen na razvijene zemlje i zemlje u razvoju te nastavak retorike središnjih banaka o umjerenom zaoštravanju monetarnih politika kako u Europi tako i SAD-u. Geopolitičke tenzije su i dalje prisutne, no kako se mjesec približavao kraju tako su i reakcije investitora slabile što je rezultiralo pozitivnom izvedbom. Tijekom mjeseca izloženost fonda držana je na razini benchamarka i kretala se oko 50%.
Eurizon HR Equity fond
Eurizon HR Equity fond u rujnu je zabilježio korekciju vrijednosti udjela za 3,61%. Za razliku od prošlog mjeseca, kada je većina regionalnih tržišta zabilježila pozitivne prinose, u ovom mjesecu sva su ta tržišta realizirala minuse. Najveći se pad dogodio na domaćem tržištu dionica gdje je zagrebački CROBEX Indeks pao za 4,33%, te najviše pridonio u padu vrijednosti udjela. Na vrijednosti su izgubile sve značajnije dionice iz sastava CROBEX Indeksa. Najveći pad realizirale su dionice Uljanik plovidbe (-19,39%) i Ingre (-15,88%). Značajan porast od 18,22% ostvarile su dionice Đuro Đaković Grupe. Razlog tom rastu leži u činjenici što je kompanija izvijestila o zaprimljenoj obvezujućoj ponudi za dokapitalizaciju u iznosu od 250 mil. HRK od strane društva Crni čelik d.o.o. Rast turističkih dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u odnosu na srpanj 2016. uz najavu rasta i za kolovoz, podrška su ostvarenom cjenovnom rastu turističkih kompanija uvrštenih na Zagrebačku burzu. Značajan pad zabilježilo je tržište dionica u Kazahstanu gdje je lokalni MSEIKZUN Indeks pao za 3,78%. Dioničko tržište u Rumunjskoj i dalje nastavlja biti opterećeno političkim nesuglasica oko reforme mirovinskog sustava. Tako je dionički indeks burze u Bukureštu (BET Indeks) oslabio za 2,16%. Rumunjski premijer je izjavio da Rumunjska vlada može postojeći alternativni sustav mirovinskog sustava u drugom stupu pretvoriti u izborni, te će građanima biti omogućen odabir modela mirovinske štednje, postojeće fondove ne bi zatvarali ili nacionalizirali, što je donekle umirilo investitore, već bi građani, ovisno o njihovoj razini dohotka, birali između državnih ili privatnih mirovinskih fondova. Slovenski je dionički indeks SBITOP oslabio za 1,99%. Jedan od važnijih događaja u Sloveniji bio je referendum o izgradnji drugoga kolosijeka prema luci Kopar, jedne od ključnih sastavnica indeksa. Sudionici referenduma su podržali gradnju drugog kolosijeka, no izlaznost na referendum nije bila dovoljna da ovaj referendum bude obvezan Vladi za razmatranje. Stoga, drugi kolosijek željezničke pruge bi se trebao nastaviti graditi, no protivnici će ga vjerojatno nastaviti pokušavati blokirati drugim pravnim postupcima.
U rujnu je izloženost prema rumunjskom tržištu dionica povećavana, dok je izloženost prema dionicama u Srbiji smanjivana.
PBZ Novčani fond je u rujnu ostvario rast od 0,011% upravljanjem ročnošću depozita, te diversifikacijom portfelja kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj uz ulaganja u trezorske zapise i obveznice Republike Hrvatske kratke duracije. Duracija PBZ Novčanog fonda je krajem mjeseca bila 0,15.
Prošli mjesec, kao i ranije, domaće novčano tržište karakteriziralo je mirno trgovanje uz slabu potražnju za kunama praćenu velikim viškom likvidnosti u sustavu (cca. 15 mlrd kuna) dok su tržišne kamatne stope nastavile svakodnevnu oscilaciju oko postojećih razina.
U rujnu nije bilo aukcije trezorskih zapisa. Na zadnjoj aukciji trezorskih zapisa održanoj u kolovozu kunski trezorski zapis zabilježio je najnižu razinu u povijesti (0,40%). Sljedeću aukciju možemo očekivati tek krajem listopada kada dospijeva 1,2 mlrd kunskih te 29 mln eura trezorskih zapisa s valutnom klauzulom. Na redovitim tjednim obrnutim aukcijama HNB-a nastavljena je skromna aktivnost, obzirom na visoku likvidnost u sustavu. U narednom mjesecu očekujemo zadržavanje kamatnih stopa na novčanom tržištu na izrazito niskim razinama.
PBZ Euro novčani fond
PBZ Euro novčani fond je u rujnu upravljao ročnošću depozita uz kontinuirane padajuće kamatne stope, te diversifikacijom portfelja kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj, uz ulaganja u trezorske zapise i obveznice Republike Hrvatske kratke duracije. Duracija PBZ Euro novčanog fonda je krajem mjeseca bila 0,11.
U rujnu nije bilo aukcije trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Sljedeću aukciju trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu možemo očekivati krajem listopada te stagnaciju prinosa na postojećoj razini od 0,01%.
Referentna kamatna stopa na euro i dalje je nepromijenjena (glavna stopa refinanciranja 0,00%, stopa depozita –0,40%, granična stopa kreditiranja 0,25%). Na sastanku u rujnu guverner ECB-a Draghi odgodio je odluku o detaljima kvantitativnog popuštanja za sjednicu u listopadu. U narednim tjednima očekujemo i dalje nastavak povijesno niskih kamatnih stopa na euro.
PBZ Dollar fond
PBZ Dollar fond je u rujnu ostvario rast uz prinos 1,25% (na godišnjoj razini) upravljanjem ročnošću depozita, te diversifikacijom portfelja kod najvećih banaka u Republici Hrvatskoj uz ulaganja u trezorske zapise Sjedinjenih Američkih Država. Duracija PBZ Dollar fonda je krajem mjeseca bila 0,02.
Na sjednici Središnje banke SAD, u rujnu, referentna kamatna stopa na dolar ostala je na istim razinama 1,00%-1,25%, a guvernerka Yellen donijela je odluku o smanjivanju bilance. Dobri makroekonomski pokazatelji te rastuća inflacija razlozi su sve izvjesnijeg podizanja kamatnjaka krajem godine. U narednim mjesecima očekujemo stagnaciju dolarskih kamatnih stopa.
Eurizon HR Short Term Bond fond
Eurizon HR Short Term Bond fond je u rujnu ostvario rast od 0,37%. Promet obvezničkog tržišta domaćim državnim obveznicama u sastavu CROBIS-a u rujnu je iznosio 1,34 mlrd HRK što je poboljšanje u odnosu na prethodni mjesec dok je većina prometa napravljena u prvoj polovici mjeseca. Rast cijena obveznica proteklih mjeseci i niski volumeni čini se da su utjecali na institucionalne investitore da primjenjuju strategiju držanja do dospijeća jer nema ponuda za prodaju nekih obveznica, a posebice obveznica u valutnoj klauzuli s dospijećem 2022. i 2024. Obveznički indeks Zagrebačke burze bio je u plusu tijekom rujna te su sve obveznice imale pozitivan mjesečni doprinos rastu fonda. Ostvareni prinos fonda dominantno je rezultat rasta cijene kunske obveznice s dospijećem 2021. godine te 2022. godine. Modificirana duracija fonda u rujnu iznosi 1,88 dok je udio slobodnih novčanih sredstava porastao na 12%.
Eurizon HR Bond fond
Eurizon HR Bond fond je u rujnu ostvario rast od 0,13%. Jedna od najznačajnijih svjetskih rejting agencija S&P, u rujnu je revidirala kreditni rejting RH ostavivši ga nepromijenjenim, na razini BB ali uz poboljšanje izgleda sa neutralnog na pozitivan, što ukazuje da bi potencijalno pri slijedećoj reviziji mogli podići rejting. Uz dobre makroekonomske pokazatelje i pozitivna očekivanja vezana uz poboljšanje kreditnog rejtinga dobru mjesečnu izvedbu imala su obveznička izdanja RH.
Hrvatske obveznice na međunarodnim tržištima nastavile su sa trendom rasta što se također očituje kroz smanjenje CDS-a Hrvatske (stopa osiguranja zaštite od neizvršenja plaćanja obveza Republike Hrvatske) na 107 bodova za petogodišnje trajanje, dok je na primjer Njemačka desetogodišnja obveznica izgubila na cijeni jer je zabilježen rast prinosa s 0,36% na 0,46%. Najdulje međunarodno eursko izdanje obveznica RH dospijeća 2027. godine poraslo je u cijeni na mjesečnoj razini za 0,50% uz trenutni prinos od 2,40%. Ostvareni obveznički prinos fonda ponajviše je rezultat pozitivnog doprinosa zbog rasta euro obveznica RH s dospijećem 2022. godine te domaće obveznice RH u kunama dospijeća 2026. Na slijedećem sastanku Europske Centralne Banke (ECB-a) krajem listopada tržište očekuje više detalja o očekivanom smanjenju otkupa obveznica od početka 2018. godine. Modificirana duracija fonda u rujnu iznosi 3,66 dok je udio slobodnih novčanih sredstava na 7,75%.
Eurizon HR Conservative 10 fond
Eurizon HR Conservative 10 fond je u rujnu ostvario rast od 0,52%, a obveznička komponenta fonda ostvarila je još jedan pozitivan doprinos ovaj mjesec. Time prinos u trećem tromjesečju iznosi 1,43% odnosno 4,07% u odnosu na početak godine.
Obveznički indeks Zagrebačke burze zabilježio je pozitivnu mjesečnu izvedbu. Ostvareni obveznički prinos ponajviše je rezultat pozitivnog doprinosa zbog rasta obveznica na srednjem dijelu krivulje: kunskih obveznica dospijeća 2022. godine te euro obveznica dospijeća iste godine. Modificirana duracija fonda u rujnu iznosi 3,41.
Dionička komponenta u Conservative 10 fondu ostvarila je pozitivan doprinos uslijed rasta DAX indeksa od 6,4% što predstavlja najveći mjesečni rast u ovoj godini. Izloženost fonda njemačkom dioničkom tržištu kretala se na razini od 6%. Najveći pozitivan doprinos u rujnu ostvarile su dionice iz automobilske industrije te dionice iz industrijskog sektora dok su dionice iz elektro-energetskog sektora ostvarile negativan doprinos.
Eurizon HR Flexible 30 fond
Eurizon HR Flexible 30 fond je u rujnu ostvario rast od 0,87% čime je nadoknadio gubitke iz prethodnih mjeseci. Tako prinos u trećem tromjesečju iznosi 0,66%, a u odnosu na kraj prošle godine prinos je 2,7%.
Pozitivan prinos u rujnu je u najvećoj mjeri rezultat rasta dioničke komponente dok je obveznička komponenta imala zanemariv utjecaj. Europska dionička tržišta nadmašila su rastom američko tržište (EuroStoxx 50 +5,07%, S&P 500 +1,93%) čemu treba dodati i pozitivan doprinos jačanja američkog dolara od nešto manje od jedan posto u odnosu na prethodni mjesec. Izloženost fonda europskom tržištu kretala se na razini od 10%, a američkom tržištu na razini od 12%.
Obveznička komponenta imala je zanemariv utjecaj jer je pozitivna izvedba korporativnih obveznica umanjena negativnom izvedbom državnih obveznica čije su cijene pale u proteklom mjesecu odnosno prinosi su porasli. Izloženost fonda svjetskom obvezničkom tržištu kretala se na razini od 50%, a domaćem na 20%.
Glavni utjecaji na kretanje cijena dionica i obveznica bili su nastavak objave pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, smirivanje tenzija između SAD-a i Sjeverne Koreje bar prema medijskim natpisima te odluke Europske Centralne Banke (ECB-a) i Središnje Banke SAD (FED-a). Dok ECB nije mijenjao monetarnu politiku, FED je najavio smanjenje količine obveznica u portfelju što je utjecalo na pad cijena odnosno porast prinosa kako američkih tako i europskih obveznica.
Eurizon HR Global fond
Eurizon HR Global fond je u rujnu ostvario rast vrijednosti udjela za 1,52% čime je nadoknadio gotovo sve gubitke u prethodnim mjesecima. Tako prinos od početka godine iznosi -0,44%, a prinos u trećem tromjesečju 1,30%. Pozitivan prinos najvećim dijelom je rezultat rasta dioničkih tržišta dok je obveznička komponenta također ostvarila pozitivan doprinos. Ostvareni obveznički prinos ponajviše je rezultat pozitivnog doprinosa zbog rasta domaće kunske obveznice dospijeća 2026. godine te euroobveznice s dospijećem 2022. godine. Modificirana duracija fonda u rujnu iznosi 2,06.
Svjetska dionička tržišta prošli su mjesec bila pozitivna (MSCI All Countries World index +1,77%) zahvaljujući rastu cijena europskih i japanskih dionica (MSCI Europe +3,81%, MSCI Japan +3,58%), a slijede ih dionice sjevernoameričkih tržišta (MSCI North America +2,0%). U Europi i SAD-u najveći pozitivan utjecaj ostvarili su financijski, energetski i industrijski sektor. Tržišta u razvoju zabilježila su negativan prinos u rujnu (MSCI Emerging Market -0,55%) no i dalje su vodeća po prinosu promatrajući od početka godine. Za razliku od prethodnih mjeseci, američki dolar je imao pozitivan utjecaj na prinos fonda nakon što je ojačao 0,8% u odnosu na euro. Pozitivan utjecaj dolazi i od jačanja britanske funte od preko 4% što je više nego nadoknadilo pad cijena britanskih dionica.
Glavni utjecaji na tržišta bili su nastavak objave pozitivnih gospodarskih pokazatelja koju ukazuju na umjeren rast rasprostranjen na razvijene zemlje i zemlje u razvoju te nastavak retorike središnjih banaka o umjerenom zaoštravanju monetarnih politika kako u Europi tako i SAD-u. Geopolitičke tenzije su i dalje prisutne, no kako se mjesec približavao kraju tako su i reakcije investitora slabile što je rezultiralo pozitivnom izvedbom. Tijekom mjeseca izloženost fonda držana je na razini benchamarka i kretala se oko 50%.
Eurizon HR Equity fond
Eurizon HR Equity fond u rujnu je zabilježio korekciju vrijednosti udjela za 3,61%. Za razliku od prošlog mjeseca, kada je većina regionalnih tržišta zabilježila pozitivne prinose, u ovom mjesecu sva su ta tržišta realizirala minuse. Najveći se pad dogodio na domaćem tržištu dionica gdje je zagrebački CROBEX Indeks pao za 4,33%, te najviše pridonio u padu vrijednosti udjela. Na vrijednosti su izgubile sve značajnije dionice iz sastava CROBEX Indeksa. Najveći pad realizirale su dionice Uljanik plovidbe (-19,39%) i Ingre (-15,88%). Značajan porast od 18,22% ostvarile su dionice Đuro Đaković Grupe. Razlog tom rastu leži u činjenici što je kompanija izvijestila o zaprimljenoj obvezujućoj ponudi za dokapitalizaciju u iznosu od 250 mil. HRK od strane društva Crni čelik d.o.o. Rast turističkih dolazaka i noćenja u Hrvatskoj u odnosu na srpanj 2016. uz najavu rasta i za kolovoz, podrška su ostvarenom cjenovnom rastu turističkih kompanija uvrštenih na Zagrebačku burzu. Značajan pad zabilježilo je tržište dionica u Kazahstanu gdje je lokalni MSEIKZUN Indeks pao za 3,78%. Dioničko tržište u Rumunjskoj i dalje nastavlja biti opterećeno političkim nesuglasica oko reforme mirovinskog sustava. Tako je dionički indeks burze u Bukureštu (BET Indeks) oslabio za 2,16%. Rumunjski premijer je izjavio da Rumunjska vlada može postojeći alternativni sustav mirovinskog sustava u drugom stupu pretvoriti u izborni, te će građanima biti omogućen odabir modela mirovinske štednje, postojeće fondove ne bi zatvarali ili nacionalizirali, što je donekle umirilo investitore, već bi građani, ovisno o njihovoj razini dohotka, birali između državnih ili privatnih mirovinskih fondova. Slovenski je dionički indeks SBITOP oslabio za 1,99%. Jedan od važnijih događaja u Sloveniji bio je referendum o izgradnji drugoga kolosijeka prema luci Kopar, jedne od ključnih sastavnica indeksa. Sudionici referenduma su podržali gradnju drugog kolosijeka, no izlaznost na referendum nije bila dovoljna da ovaj referendum bude obvezan Vladi za razmatranje. Stoga, drugi kolosijek željezničke pruge bi se trebao nastaviti graditi, no protivnici će ga vjerojatno nastaviti pokušavati blokirati drugim pravnim postupcima.
U rujnu je izloženost prema rumunjskom tržištu dionica povećavana, dok je izloženost prema dionicama u Srbiji smanjivana.
